beats by dre cheap

Kozmetika kroz historiju

Ljudi se stoljećima uljepšavaju. Zašto? Jer je ljepota moć. Tako je bilo u prošlosti, tako je i danas. Odijelo ne čini čovjeka, kažu, ali, htjeli to priznati ili ne, izgled je vrlo bitan. Kad lijepa žena uđe u kafić, vjerovatno je da će je netko počastiti pićem. Kad neugledna žena uđe u kafić, vjerovatno će sama platiti svoje piće! Proizvod se bolje prodaje, ako trgovac lijepo izgleda. Veći su izgledi da lijepa osoba dobije posao, nego ona manje lijepa. Čak i više nego danas, kroz prošlost je ljepota žene često bila jedina karta na koju je mogla igrati - omogućavala joj je bogatu udaju i sigurnu financijsku budućnost.Iako bismo željeli vjerovati da sve počinje od našeg doba, činjenica je da kozmetika ima historiju dugu više od 12 hiljada godina. Davno prije industrijske proizvodnje kozmetike, majke su usmenom predajom, učile kćeri trikovima uljepšavanja. Stoljećima se u Evropi uzak struk i zaobljeno tijelo smatralo lijepima, pa su žene korzetima sužavale struk. Korzet je zapravo sprava za mučenje - toliko je čvrsto stezan da su žene redovito padale u nesvijest. Kineskinje iz bogatih obitelji, izlagane su drugoj vrsti mučenja - smatralo se da žene trebaju imati sitna stopala, pa su im od djetinjstva sprječavali rast stezanjem stopala. Žene iz mnogih afričkih plemena i danas nose teške, metalne obruče oko vrata, jer je dugi vrat simbol ljepote. Kad odrastu, ove žene imaju vrat kao žirafe, koji ne može držati glavu bez potpore. Da ne biste pomislili da smo mi manje okrutni - danas su anoreksičan izgled, duge noge i određena visina, neophodni da biste bili dio modnog svijeta. Osim što se izgladnjuju od djetinjstva, žene su spremne na bolne operacije uzastopnog lomljenja nogu, čime se noge produljuju po par milimetara dnevno, dok ne postignu željenu duljinu.

 

Kozmetika u Starom Egiptu

 

Iako su u Perziji, 2000 godina prije Krista, svakodnevno korišteni parfemi i pigmenti za bojanje očiju i usana spravljena od različitih minerala, počeci kozmetike pripisuju se Starim Egipćanima, koji su imali razvijenu čitavu paletu kozmetičkih proizvoda. Duboko su vjerovali da su dobar izgled i čistoća mili Bogu, te da odražavaju stupanj duhovnog razvoja. Egipćani su bili i predani znanstvenici - neke od kozmetičkih receptura primjenjljive su čak i danas. Posebna pažnja posvećivana je recepturama za održavanje kože mladolikom. Već tada su postojali proizvodi za uklanjanje strija, bora i ožiljaka. Egipćani su koristili kreme za lice, ulja za njegu tijela, proizvode za rast kose i različite parfeme. Na slikama iz tog doba, vidljivo je da su i žene i muškarci nosili jaku šminku, posebno za oči. Šminka je, također, odražavala vjerovanja Starih Egipćana da ih tamne boje štite od "urokljivih očiju". Izvorno egipatska šminka, spravljana je od bakra i olova - tzv. mesdemet. Olovo je otrovno, ali Egipćani su je redovito upotrebljavali, i to po utvrđenom pravilu - donji dio kapka bojali su zeleno, a gornji dio kapka i obrve u tamnosivo i crno. Mesdemet je pružao i izvrsnu zaštitu od insekata, što je u vrućem i vlažnom području Nila bila izvanredna prevencija od bolesti. Specifičan bademasti obris oko očiju iscrtavan je stikom od tamnog pudera tzv. kohl - izrađenog od preprženih badema, bakra, olova, pepela i okre. Zanimljivo je da recept za pripravu kohla ima gotovo identičan omjer sastojaka kakav ima današnja, industrijski proizvedena olovka za oči - (boja se dodaje u masnu podlogu, da bi se dobila kremasta struktura olovke). Kao crvenilo za obraze i ruž za usne, korištena je crvena glina rastvorena u vodi. Nokte su kanom (henna) bojali u narančastu i žutu boju. Egipćani su veliku pažnju posvećivali kupanju. Proizvodili su sapun od biljnih ulja, životinjske masti i kalijeve lužine, te su mu dodavali mirise. Suha i vruća klima jako je isušivala kožu, pa su omekšavanje kože koristili velik broj mirisnih biljnih ulja.


Kozmetika u staroj Grčkoj i Rimu

Vremenom su se, ratovanjem i seobama kulture miješale. Stari Grci su u potpunosti preuzeli kozmetičku praksu Egipćana, ali duhovni aspekt uljepšavanja potpuno je izgubljen. Grkinje su redovito koristile parfeme i ruž za usne. Voljele su komplicirane frizure. Stoljećima kasnije, na scenu stupa dekadentno Rimsko carstvo. I dalje se koristi egipatsko kozmetičko naslijeđe, ali u još frivolnije svrhe - Rimljane su posebice zanimale afrodizijačke osobine kozmetičkih pripravaka. Uljepšavanje je i dalje bilo imperativ - ostala je zabilježena izjava rimskog filozofa Plauta: "Žena bez šminke je kao jelo bez soli." Rimljanke koriste šminku za oči. Bojale su kosu u plavo, kemikalijama od kojih je često kosa znala opadati, pa su korištene i vlasulje. Koristile su britve, plovučac, kreme za depiliranje. Također su koristile blatne kupke, u koje su dodavali krokodilski izmet. Nadalje, Rimljanke su počele koristiti ovčju mast (lanolin), koji su pomiješan s krvlju koristili za bojanje noktiju.


 Kozmetika Srednjeg vijeka i Renesanse

 

Zabluda je da su ljudi u Srednjem vijeku bili prljavi i zaudarali. Vikinzi su bili poznati po svojoj čistoći. U Sjevernoj Evropi koriste se i saune, a diljem Evrope postojala su javna kupališta. Također su koristili češljeve i pincete, te čačkalice i vodu za ispiranje usne šupljine. Žene su bojale i viklerima kovrčale kosu. Prirodnim pigmentima bojale su nokte i lice, a također su i čupale obrve. Koristile su ogledala izrađena od stakla i uglačanog čelika. Stoljećima je blijedi ten bio vidljivi dokaz statusa - seljaci koji su radili u poljima imali su preplanuli ten, a samo su 'blijedoliki' bili dovoljno bogati da ne trebaju raditi. Za bijeljenje lica, i žene i muškarci koristili su puder napravljen od vapnenca i otrovnog olovnog oksida, pa je paraliza mišića lica i fatalno trovanje olovom bilo česta pojava. Tek se u 19. stoljeću, umjesto olova, u puder dodaje cinkov oksid, što je zadržano i do današnjih dana. Tokom 15. i 16. stoljeća, centri proizvodnje kozmetike bili su Italija i Francuska. Čak je razvijen i puder na bazi, takođe, otrovnog arsena. Žene su oduvijek vodile bitku protiv starenja kože. U 16. stoljeću, imperativ povlaštene klase bio je mladolik izgled - mladenačka, zategnuta koža, crveni obrazi i usne, blještave oči, te visoko postavljene, blijede obrve. Da bi postigle takav izgled, žene su zatezale kosu, čupale obrve i izbljeđivale ih urinom i sumpornom kiselinom. Vrlo bogate žene su izbjeljivale kožu lica, vrata, dekolte i ruke skupocjenim preparatom, tzv. olovnim bjelilom, spravljenim od vinskog octa i bijelog olova. Da bi učinak bio bolji, bjelilo se miješalo s bjelanjkom. Kako bi se to "čudo" sušilo na koži, zatezalo je i bijelilo kožu i ravnalo bore. Kao crvenilo za obraze i ruž za usne, korišten je živin sulfid (vermilion), a njime su se iscrtavale i sitne žilice na površini kože grudi, da bi poprimile prirodni izgled. Područje oko očiju iscrtavano je kohlom, a u oči se kapala otopina otrovne bunike (beladone), da bi poprimile svjetlucav izgled. Živa je bila najčešće korištena hemikalija za piling lica (npr. pomiješana sa stipsom i medom). Obzirom da su olovo, arsen i živa otrovni, ljudi su plaćali visoku cijenu za dobar izgled.  U 17. stoljeću, iz Kine je stigla četkica za zube.  U ranom 18. stoljeću, u Colognei je spravljen novi miris, kasnije poznat kao Eau de Cologne. U kasnom 18. stoljeću, izdana je knjiga o pripravi šminke.  U 19. stoljeću, sapun postaje jeftiniji i dostupan srednjoj klasi. Do kraja stoljeća, većina kućanstava srednje klase ima kupaonice u kući.  U 19. stoljeću, prvi put se prodaje pasta za zube u tegli, da bi je 1892. godine zamijenila tuba za pastu, kakvu i danas koristimo. 1888. godine, izumljen je prvi moderni deodorant, nazvan Mum.

 

Kozmetika dvadestog stoljeća


Krajem 19. i na samom početku 20. stoljeća, nije se previše pažnje posvećivalo zdravoj prehrani i vježbanju, a brzorastuća industrija je sve više onečišćavala zrak. Žene su i dalje željele izgledati lijepo, pa su se, da bi očuvale mladolikost, najvećim dijelom oslanjale na kreme za lice i anti-age proizvode. Počelo je otvaranje salona za uljepšavanje. Ženama iz više klase, bilo je sramotno javno odlaziti u salone, pa su to činile krišom, zamaskirane velom. U salonima je diskretno prodavana kozmetika - kreme za lice i ruževi za usne, te puder u obliku obojanih listova, koji su bili ukoričeni kao knjiga. Nanešen na lice, uklanjao je sjaj s kože (i danas ga proizvodi tvrtka Avon!). Kao maskara korišteni su štapići ugljena, a latice cvijeća kao ruževi za usne. Jedan od prvih salona bio je u vlasništvu Helene Rubenstein, koja je prva počela proizvodnju krema za zaštitu od sunca, te ruža za usne i pudera za lice.

 

Početak industrijske proizvodnje kozmetike


Kako je rasla popularnost salona za ljepotu, počinje stvaranje kozmetičke industrije. 1909. godine u Londonu, otvoren je salon Selfridges, u kome se kozmetika prvi put otvoreno prodavala i nije više bilo sramotno javno se uljepšavati. Počinje se stvarati kozmetika dostupna svima, za čiju obnovu nije više bilo potrebno posjećivanje skupih salona za uljepšavanje. Kozmetički trendovi stvarani su usporedo s modnim diktatima, a na njih je često utjecala umjetnost - posebno Hollywood. Notorno je poznato da je tridesetih godina dvadesetog stoljeća, nezaobilazno bilo imati tamno-crveni ruž i lak za nokte iste boje. Imperativ blijedog lica postupno zamijenjenjuje preplanuli ten, što je otvorilo put proizvodnji potpuno novih proizvoda- preparata za umjetno tamnjenje kože, koji su već 1929. godine bili dostupni u tekućem obliku i u obliku pudera. 1915. godine, proizveden je ruž za usne u stiku kakav se i danas koristi, a prvo sjajilo za usne 1930. Maskara je proizvedena 1913. umjetne trepavice su prvi put korištene na filmu, 1916. godine. Moderni lak za nokte koristi se od 1917., a francuska manikura od 1975. Prva umjetna boja za kosu izumljena je 1907. godine, a od 1930. ženama je dostupna "trajna". Lak za kosu izumljen je 1948. godine. Prvi face lifting izveden je 1901., prvi silikonski implantati za grudi umetnuti su 1962., a prva liposukcija obavljena je 1974. godine. Žene depiliraju pazuhe od 1910. godine, a noge od kraja Prvog svjetskog rata, kad su počele nositi kraće suknje. 1975. počinje se s proizvodnjom britvica kakve i danas koristimo. Elektrolitičko uklanjanje dlaka provodi se od 1975. godine. (lasersko uklanjanje dlaka koristi se od 1990-tih godina). Drugi svjetski rat, obilježen je nestašicom svega, pa tako i kozmetičkih sirovina, ali ubrzo nakon završetka rata, ponovo je bila dostupna čitava paleta kozmetičkih proizvoda. Kasnih osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, događa se drastičan zaokret u kozmetičkoj industriji - počinju se koristiti UV losioni koji sprječavaju starenje kože. Također počinje sustavno testiranje kakvoće industrijskih kozmetičkih proizvoda i studije njihove efikasnosti, štetnosti i utjecaja na okoliš. Dolazi i do rapidnog razvoja novi kozmetičkih sirovina, od kojih su mnoge proizvedene biotehnološkim postupcima rekombinantne DNA (mikroorganizmi se genetski prilagođavaju da bi proizvodili što više željene sirovine). U posljednjih dvadeset godina, svjedoci smo silne ekspanzije specijaliziranih tvrtki koje proizvode i prodaju određene tipove kozmetičkih proizvoda - to je danas postao vrlo unosan posao. Kozmetika se uvijek prodavala i uvijek će se prodavati. Kao što je rekao jedan mudri trgovac: "Nije propao niko ko je za žene radio!" A zapravo, pobjednici smo svi! Nevjerojatna je pomisao da je danas moguće izgledati kako god poželite i da vam je sva potrebna "oprema" nadohvat ruke!

 

Gdje smo danas?

 

U kozmetičkoj torbi žene prosječne platežne moći podrazumjeva se da ćete pronaći maskaru, sjenilo i olovku za oči, ruž i sjajilo za usne, puder, korektor, sredstvo za čišćenje kože, tonik i ovlaživač kože, hidratntnu kremu s UV blokerom, hranjivu noćnu kremu, lak za nokte, gel za tuširanje, mlijeko za tijelo, sredstvo za depilaciju i boju za kosu. Postali smo opsjednuti hemijskim i hirurškim tretmanima protiv starenja kože. Možda ste zgroženi nad otrovima koje su žene prije četiri stoljeća nanosile na lice - danas više ne koristimo živu za hemijski piling lica, ali ni glikolna, salicilna, trikloracetatna i karbolna kiselina nisu bezopasne! U proizvodima za zatezanje kože nalazi se, također, otrovni formaldehid. A što reći za botox, koji je postao uobičajen za ravnanje bora, a zapravo je otrov koji paralizira mišiće lica? A što bi rekli stari Egipćani na liposukciju, face lifting, povećavanje grudi i estetske operacije nosa? Doazuju li ove operacije da smo duhovniji, bliži Bogu ili samo da smo površniji, taštiji i ne razmišljamo o dugoročnim posljedicama?

 

 

Image and video hosting by TinyPic

Kozmetički kutak
http://cocomademoiselle.blogger.ba
30/09/2013 14:39